U prostorima Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije održana je 67. sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, kojoj je prisustvovao župan Darko Koren, ujedno i potpredsjednik Zajednice, uz kolege župane i druge predstavnike županija.

Na dnevnom redu raspravljalo se o decentraliziranim sredstvima i modelima financiranja socijalnih usluga, prijedlogu promjene zakonodavstva za prirodne nepogode te Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike, koje teme je predložio župan Darko Koren, kao i o Nacionalnom planu za poticanje ulaganja za razdoblje do 2030. godine na prijedlog župana Željka Kolara, nedostatku sredstava za financiranje minimalnog standarda javnih potreba u obrazovanju te projektu „Dobri ljudi – djeci Hrvatske“. Na sjednici je jednoglasno prihvaćen i tekst Pisma namjere o uspostavljanju suradnje Hrvatske zajednice županija i Hrvatskog nacionalnog vijeća, a sjednici je prisustvovala i Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji. Na početku sjednice okupljenima se obratio veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj dr. Christian Hellbach naglasivši odličnu suradnju sa Zajednicom županija.

Predstavivši točku koja se odnosi na decentralizirana sredstva i modele financiranja socijalnih usluga, župan Koren je istaknuo kako se jedinicama područne samouprave povećavaju obveze koje nisu praćene osiguranjem sredstava u državnom proračunu, što predstavlja veliki teret za županije. Činjenica je da županije imaju povećane prihode s osnova poreznih reformi, no isti ti prihodi već su usmjereni u poslove i usluge za koje je županija primarno zadužena (obrazovanje i zdravstvo), a izvorna sredstva se kontinuirano ulažu za rashode koji bi se trebali financirati iz decentraliziranih funkcija, kao što je prijevoz učenika osnovnih škola i energenti. Što se tiče modela financiranja socijalnih usluga, istaknut je problem financiranja domova za starije i nemoćne, odnosno kriteriji i iznosi sredstava po korisniku te je zaključeno kako je nužno preispitati i utvrditi jasne kriterije za osnivače, što su svi župani jednoglasno podržali, a o cijeloj problematici se u raspravu uključila i državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić. 

Župan Koren se osvrnuo i na problematiku pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju, gdje je istaknuo kako je u školskoj godini 2023./2024. osigurano manje sredstava za pomoćnike u nastavi nego prethodnih godina, a potrebe su iste ili čak i veće te je naglasio kako sredstva preko natječaja nisu dostatna za financiranje projektnih aktivnosti, bez uključivanja izvornih sredstava Županije, poručivši kako je nužno urediti pitanje plaća i doprinosa pomoćnika na razini sustava, što su podržali i ostali predstavnici županija.

Dodajmo kako su se u raspravu o decentraliziranim sredstvima uključili predstavnici svih županija, a zaključak je bio kako je nužno povećati decentralizirana sredstva u obrazovanju i zdravstvu kako bi se ostvarile planirane aktivnosti.

Nadalje je župan Koren spomenuo financiranje rada sigurnih kuća, odnosno skloništa za žrtve nasilja, koje je izuzetno važno za normalno funkcioniranje u svakoj sredini. Proračun za rad kuće u Koprivničko – križevačkoj županiji iznosi oko 100.000 eura godišnje, od čega je trenutno osigurano 40.000 eura godišnje preko javnog poziva Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te se postavlja pitanje osiguranja razlike sredstava, a sigurne kuće vode udruge ili ustanove koje moraju ishoditi licencu za smještaj žrtava nasilja u obitelji, što znači da moraju osigurati zaposlene stručnjake, odnosno sredstva za njihove plaće. Državna tajnica Mađerić naglasila je kako će se uspostaviti model ugovaranja financiranja sigurnih kuća po korisniku te o tome raspravljati u narednom razdoblju. 

Novim Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, župan Koren je istaknuo kako se županijama povjeravaju poslovi upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovnu upotrebu tih građevina te naglasio da je financijski neodrživo da se upravljanje, koje podrazumijeva i tekuće i investicijsko održavanje građevina, financira iz 20 posto sredstava koliko je predviđeno za županije. Prema sadašnjem prijedlogu, država bi dobila 60 posto, a jedinice lokalne samouprave također 20 posto. Župani su se složili oko novog prijedloga raspodjele naknada, odnosno povećanja naknade županijama i gradovima te će se takva inicijativa uputiti u javno savjetovanje.

Na prijedlog župana Korena predlaže se i izmjena Pravilnika o mjerilima za određivanje iznosa i namjeni naknade ostvarene za sklapanje braka/životnog partnerstva izvan službene prostorije odnosno prostora matičnih ureda, a koje donosi Ministarstvo uprave. Primjenom postojećeg Pravilnika prosječna naknada iznosi oko 1000 do 1500 eura te se građani žale na preveliki iznos za odlazak matičara za par kilometara dalje udaljeni lokalitet od prostorija matičnih ureda.

Tema prirodnih nepogoda i njezine posljedice potaknule su ne samo raspravu župana sjeverne Hrvatske, već i južnih županija jer se s ovom problematikom susreću sve županije, a župan Koren je prezentirao integraciju dijela Zakona o sustavu obrane od tuče u Zakon  o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, o čemu je zaključeno da će se tražiti sastanak s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se zauzeo konkretan stav oko korištenja sustava obrane od tuče protugradnim raketama na temelju mišljenja struke.

Nakon sjednice, članovi Izvršnog odbora obišli su prostore Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, u prisustvu domaćina župana Željka Kolara, te se upoznali s funkcioniranjem i načinom rada samog Centra.

Služba ureda župana

Fotografije: HZŽ