Nadolazeći hladniji dani i promjenjivo vrijeme idealna su prilika za „uhvatiti“ bakterijsku ili virusnu bolest ili infekciju. Upravo je navedeno prilika za obilježavanje Europskog dana svjesnosti o antibioticima 18. studenog 2023. kao i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima koji započinje na isti datum, a završava 24. studenoga.
Tema ovogodišnje kampanje je ista kao i prošle odnosno SPRIJEČIMO ANTIMIKROBNU REZISTENCIJU ZAJEDNO, a obilježje je i plava boja („go BLUE for AMR“). Time se naglašava važnost svakog od nas u smanjenju širenja otpornosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove.
Antimikrobna rezistencija (AMR) ili otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove javlja se kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove. To se najčešće događa zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, a time se otežava liječenje infekcija i povećava se rizik od širenja bolesti, posebno teških bolesti pa i smrti.
Europska Komisija je AMR označila kao jednu od tri najveće prijetnje zdravlju. Samo se ishemijska bolest srca i moždani udar nalaze ispred infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotik. Procjenjuje se da je u oko 70 posto slučajeva infekcija bakterijama otpornima na antibiotike riječ o infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi. AMR smanjuje sposobnost sprečavanja i liječenja zaraznih bolesti i time ugrožava, među ostalim, mogućnost izvođenja kirurških zahvata, liječenja imunokompromitiranih pacijenata, transplantacije organa i liječenje raka.
Osim zdravlja ljudi, važno je i zdravlje domaćih i divljih životinja, biljaka i šireg okoliša, uključujući ekosustave jer smo svi međusobno povezani. AMR ugrožava i sigurnost hrane te sigurnost opskrbe hranom jer utječe na zdravlje životinja i sustave proizvodnje. Za sve navedene populacije važni su zajednički napori u sprečavanju bolesti uzrokovanih bakterijama, virusima, gljivicama kao što su upale pluća, infekcije mokraćnog sustava ili infekcije rana.
Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije ciljevi kampanje su:
- ojačati prevenciju i kontrolu infekcija u zdravstvenim ustanovama, na farmama i u pogonima prehrambene industrije;
- osigurati pristup čistoj vodi, sanitarnim i higijenskim uvjetima i cjepivima;
- minimizirati onečišćenje i osigurati odgovarajuće upravljanje otpadom i drugih zdravstvenih mjera;
- pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve;
- pristup savjetima stručnjaka tijekom stočarske, prehrambene i poljoprivredne proizvodnje.
Nadalje, bakterije mogu postati vrlo brzo otporne i na nove antibiotike zbog čega je bitno da svi djelujemo zajedno i ponašamo se odgovorno. Ukoliko se ništa ne poduzme, širenje AMR-a moglo bi u budućnosti učiniti mnoge bakterije smrtonosnijima nego što su danas. To znači da nećemo moći liječiti jednostavne upale pluća što je osobito zabrinjavajuće za djecu i starije od 65 godina. Ukoliko pridodamo i sve češće svakodnevne nestašice antibiotika diljem svijeta, uključujući i Koprivničko-križevačku županiju, nećemo moći liječiti niti jednu dobnu skupinu. Upravo zato treba stalno ponavljati koje su učinkovite i dokazano djelotvorne mjere koje treba primijeniti svatko od nas.
U zajednici u kojoj živimo mnoge se infekcije mogu spriječiti higijenom ruku i cijepljenjem te drugim mjerama, kao što su pravilno ponašanje kod kihanja i fizičko distanciranje, što potencijalno može pridonijeti smanjenoj potrebi za korištenjem antibiotika.
Dajte sve od sebe da ostanete zdravi i očuvate zdravlje drugih tako što ćete:
- čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60% alkohola
- paziti na otpad osobito antibiotika jer neadekvatno odlaganje otpada (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
- pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
- ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
- dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
- antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
- antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
- važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput proljeva i slično)
- simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti strpljiv.
- potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika
Zajedničkim radom svih nas zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika uz veliku potporu građana možemo biti primjer drugim te na taj način značajno doprinijeti zajednici i društvu u smanjenju uporabe antibiotika.
Darija Kuruc Poje, mag. pharm., specijalistica kliničke farmacije
Opća bolnica „Dr.Tomislav Bardek“ Koprivnica