18.11.2023.

Obilježava se Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima

Odgovornost pravilnog uzimanja antibiotika


Nadolazeći hladniji dani i promjenjivo vrijeme idealna su prilika za „uhvatiti“ bakterijsku ili virusnu bolest ili infekciju. Upravo je navedeno prilika za obilježavanje Europskog dana svjesnosti o antibioticima 18. studenog 2023. kao i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima koji započinje na isti datum, a završava 24. studenoga.

Tema ovogodišnje kampanje je ista kao i prošle odnosno SPRIJEČIMO ANTIMIKROBNU REZISTENCIJU ZAJEDNO, a obilježje je i plava boja („go BLUE for AMR“). Time se naglašava važnost svakog od nas u smanjenju širenja otpornosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove.

Antimikrobna rezistencija (AMR) ili otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove  javlja se kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove. To se najčešće događa zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, a time se otežava liječenje infekcija i povećava se rizik od širenja bolesti, posebno teških bolesti pa i smrti.

Europska Komisija je AMR označila kao jednu od tri najveće prijetnje zdravlju. Samo se ishemijska bolest srca i moždani udar nalaze ispred infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotik. Procjenjuje se da je u oko 70 posto slučajeva infekcija bakterijama otpornima na antibiotike riječ o infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi. AMR smanjuje sposobnost sprečavanja i liječenja zaraznih bolesti i time ugrožava, među ostalim, mogućnost izvođenja kirurških zahvata, liječenja imunokompromitiranih pacijenata, transplantacije organa i liječenje raka.

Osim zdravlja ljudi, važno je i zdravlje domaćih i divljih životinja, biljaka i šireg okoliša, uključujući ekosustave jer smo svi međusobno povezani. AMR ugrožava i sigurnost hrane te sigurnost opskrbe hranom jer utječe na zdravlje životinja i sustave proizvodnje. Za sve navedene populacije važni su zajednički napori u sprečavanju bolesti uzrokovanih bakterijama, virusima, gljivicama kao što su upale pluća, infekcije mokraćnog sustava ili infekcije rana.

COVID 19 rijetko se liječi antibioticima

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije ciljevi kampanje su:

  • ojačati prevenciju i kontrolu infekcija u zdravstvenim ustanovama, na farmama i u pogonima prehrambene industrije;
  • osigurati pristup čistoj vodi, sanitarnim i higijenskim uvjetima i cjepivima;
  • minimizirati onečišćenje i osigurati odgovarajuće upravljanje otpadom i drugih zdravstvenih mjera;
  • pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve;
  • pristup savjetima stručnjaka tijekom stočarske, prehrambene i poljoprivredne proizvodnje.

Nadalje, bakterije mogu postati vrlo brzo otporne i na nove antibiotike zbog čega je bitno da svi djelujemo zajedno i ponašamo se odgovorno.  Ukoliko se ništa ne poduzme, širenje AMR-a moglo bi u budućnosti učiniti mnoge bakterije smrtonosnijima nego što su danas. To znači da nećemo moći liječiti jednostavne upale pluća što je osobito zabrinjavajuće za djecu i starije od 65 godina. Ukoliko pridodamo i sve češće svakodnevne nestašice antibiotika diljem svijeta, uključujući i Koprivničko-križevačku županiju, nećemo moći liječiti niti jednu dobnu skupinu. Upravo zato treba stalno ponavljati koje su učinkovite i dokazano djelotvorne mjere koje treba primijeniti svatko od nas.

U zajednici u kojoj živimo mnoge se infekcije mogu spriječiti higijenom ruku i cijepljenjem te drugim mjerama, kao što su pravilno ponašanje kod kihanja i fizičko distanciranje, što potencijalno može pridonijeti smanjenoj potrebi za korištenjem antibiotika.

Mjere smanjenja otpornosti na antibiotike

Dajte sve od sebe da ostanete zdravi i očuvate zdravlje drugih tako što ćete:

  • čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60% alkohola
  • paziti na otpad osobito antibiotika jer neadekvatno odlaganje otpada (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
  • pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
  • ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
  • dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
  • antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
  • antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
  • važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput proljeva i slično)
  • simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti strpljiv.
  • potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika

Zajedničkim radom svih nas zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika uz veliku potporu građana možemo biti primjer drugim te na taj način značajno doprinijeti zajednici i društvu u smanjenju  uporabe antibiotika.

Darija Kuruc Poje, mag. pharm., specijalistica kliničke farmacije

Opća bolnica „Dr.Tomislav Bardek“ Koprivnica

Pročitano 1060 puta