U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga 1991., u Koprivnici je održana tradicionalna povorka sjećanja u kojoj je sudjelovao zamjenik župana Ratimir Ljubić.

U organizaciji Grada Koprivnice i Odbora za branitelje Grada Koprivnice, obilježavanje 32. obljetnice pada grada heroja Vukovara započelo je svetom misom u Župi Blaženog Alojzija Stepinca koju je predvodio vlč. Ozrena Bizeka, nastavljeno je paljenjem svijeća kod spomenika Vučedolske golubice. Blagoslov kod Vučedolske golubice predvodio je vlč. Davor Šumandl.

U spomen na žrtve, svijeće su upalili zamjenik Ljubić, saborski zastupnik i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, član Županijske skupštine i koprivnički pročelnik Tomislav Golubić te predsjednik koprivničkog Odbora za branitelje Ivica Jurenec, a pridružili su im se i predstavnici braniteljskih udruga, obitelji ubijenih i nestalih branitelja i civila, školarci, izviđači te brojni građani.

Povorka je zatim krenula prema Spomeniku hrvatskoj slobodi za branitelje Domovinskog rata, gdje je također odana počast, a svijeće su zapaljene i duž Ulice hrvatske državnosti.

 Služba ureda župana

Važnost implementacije obnovljivih izvora energije u školske objekte kojima je osnivač, Koprivničko-križevačka županija prepoznala je kao važnu dugoročnu strategiju.

Prošle su godine postavljene elektrane na osnovnima školama u Kalinovcu, Kalniku i Sokolovcu, vrijedne 95.000 eura, a u sklopu projekta županijskog Centra kompetentnosti, elektrane su dobile i Obrtnička škola Koprivnica te Strukovna škola Đurđevac.

Županija nastavlja ulaganje u obnovljive izvore energije u školskim objektima te su u tijeku radovi na postavljanju fotonaponskih elektrana na osnovnim školama u Goli, Legradu, Svetom Petru Orehovcu, Kloštru Podravskom i Molvama te na Srednjoj školi „Ivan Seljanec“ u Križevcima i Srednjoj školi Koprivnica. Za ovaj je projekt predviđeno oko 300.000 eura. Navedenim projektima fotonaponskih elektrana škole će postići energetsku neovisnost korištenjem obnovljivih izvora energije i čistih energetskih potencijala kojima obiluje naša županija.

Strategija ulaganja u fotonaponske elektrane nastavit će se izradom projekata za dogradnju školskih prostora za jednosmjensku nastavu u osnovnom školstvu. Riječ je o školama u Drnju, Rasinji, Ferdinandovcu, Svetom Ivanu Žabnu, Koprivničkom Ivancu, Hlebinama, Podravskim Sesvetama i Fodrovcu.

Za ostatak školskih objekata na kojima će se ugraditi fotonaponske elektrane sređuje se potrebna dokumentacija te će se sklapati ugovori u narednim proračunskim razdobljima.

Služba ureda župana

Na Veleučilištu u Križevcima održana je proslava Martinja kojoj je prisustvovao župan Darko Koren.

Okupljenima je na početku zahvalila dekanica Veleučilišta Marcela Andreata-Koren kazavši kako je ovo prvi put da organiziraju ceremoniju Martinja:

„Da nije bilo nekih početaka u našem vinogradu i našem rasadniku ne bi mi danas ni pričali o specifičnom vinu i specifičnoj sorti. Sve je počelo kada se otkrio Kleščec. Zahvaljujući našim vrijednim djelatnicima, Koprivničko-križevačkoj županiji i Gradu Križevcima, uz njihovu potporu, danas imamo autohtonu sortu Kleščec.“

Događanje je imalo i humanitarni karakter, a prikupljala su se sredstva za terapijsko jahanje u Udruzi Nada iz Vrbovca.

Župan je pohvalio organizaciju manifestacije te dodao:

„Ovo Martinje je posebno jer se po prvi put događa u našem Veleučilištu u Križevcima. Naša županija podupire dosta programa vezanih uz obrazovanje, a projekt vezan uz sortu Kleščec je od samog početka prihvaćen. Nastavit ćemo podržavati i podupirati sve programe vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo jer smatramo da je to jedan sektor koji zaista ima ogroman prostor za napredak.”

Ceremonija je nastavljena uz tradicionalno krštenje mošta, nakon koje je organizirana prigodna martinjska zakuska.

Služba ureda župana

Izvor: Prigorski.hr

U prostoru Županijske uprave župan Darko Koren danas je održao redovan Kolegij pročelnika županijskih upravnih tijela, kojemu je prisustvovao i zamjenik župana Ratimir Ljubić.

Župan i pročelnici raspravljali su o trenutnim aktivnostima Županijske uprave, a posebno o pripremama za nadolazeću 15. sjednicu Županijske skupštine.  Pročelnici su župana također izvijestili o aktualnostima i dinamici provođenja planiranih projekata te ostalim aktivnosti u svojim upravnim odjelima.

Služba ureda župana

Školarci iz Osnovne škole Drnje i područnih škola danas su u pratnji svojih nastavnica posjetili Županijsku upravu, gdje su ih dočekali župan Darko Koren, zamjenik župana Ratimir Ljubić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Ana Mušlek.

Župan je učenicima zahvalio na posjeti te im poželio ugodan boravak u Županijskoj upravi, predstavivši im prirodne, demografske, turističke i druge znamenitosti Koprivničko-križevačke županije.

Kako bi se dodatno upoznali s bogatstvom i ljepotama koje nudi naša županija, za kraj druženja prikazan im je promotivni film županijske Turističke zajednice „Podravina i Prigorje na dlanu“, a zatim je uslijedilo zajedničko fotografiranje za uspomenu.

Služba ureda župana

Tim za antibiotike Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica mg.pha. Darija Koruc Poje i Snježana Vuljak, bacc.med.tech. održale su radionicu za dvije vrtićke skupine Srčeka i Jabučice u Dječjem vrtiću Tratinčica u Koprivnici. Radionica je imala cilj educirati djecu o važnosti ispravne higijene ruku, budući da je upravo pravilno i redovito pranje ruku najjednostavnija i najjeftinija metoda sprječavanja širenja mnogih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama. Djeca su prvo slušala kako i gdje možemo zaprljati ruke, zašto ih moramo prati, kada se peru. Nakon toga im je  pokazano kako se ispravno peru ruke, a djeci je najzanimljiviji dio radionice bio kada je nakon higijene ruku vršena kontrola UV lampom, tada su odmah vidjeli kako su oprali ruke i gdje nisu dobro oprali.

Zaključak je da bi se ovakve edukacije trebale kontinuirano provoditi, kako bi se higijena ruku poboljšala u cijeloj populaciji. Djeca su najbolji učenici i kada steknu rutinu pravilne higijene ruku, koristit će ju cijeli život. 

Ne kaže se uzalud - "čistoća je pola zdravlja" jer od sto ljudi samo njih pet pere ruke pravilno. Većina ljudi pere ruke samo 6 sekundi što doprinosi činjenici da se do 80 posto zaraznih bolesti prenosi rukama. Površina ruku nije sterilna - na njoj se nalaze mikroorganizmi koji su stalni „stanovnici“ naše kože.  Zato je važno steći naviku redovitog i pravilnog pranja ruku od predškolske dobi. Cilj radionice bio je kroz igru i pomoću posebnog aparata ukazati na važnost pravilnog pranja ruku kroz djeci razumljiv i interaktivan način.

Služba ureda župana

U prostorijama Županijske uprave danas je održana završna konferencija projekta „Zdravi, aktivni i online“ financiranog iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020. Nositelj projekta je Koprivničko-križevačka županija, projektni partner je Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, a stručnu i tehničku pomoć u pripremi i provedbi projekta pružila je PORA Regionalna razvojna agencija Koprivničko-križevačke županije.

Okupljenima se prvo obratio župan Darko Koren koji je kazao kako je važno da svi zajedno doprinesemo većoj kvaliteti zdravlja naših građana, a najbolji način liječenja bolesti je njihova prevencija.

„Osnova preventivnih aktivnosti je edukacija, i to od najmlađe dobi, što smo uklopili u ovaj projekt i hvala svima koji su u njemu sudjelovali i dali svoj doprinos ovoj hvalevrijednoj inicijativi. Cilj je povećanje znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i prevencije bolesti, s naglaskom na promicanje zdravih navika učenika osnovnih škola vezanih uz zdravu prehranu i važnost kretanja, a sve su aktivnosti osmišljene na moderan i inovativan način. Sigurno smo kako će projekt doprinijeti boljoj kvaliteti života školske djece, a ovo je još jedan pokazatelj koliko ulažemo u sektor obrazovanja i koliko nam je on u fokusu interesa i aktivnosti“, istaknuo je župan.

Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo KKŽ Draženka Vadla kazala je kako je projekt inovativan i kreativan te kako je omogućio djeci da promišljaju o važnost zdrave prehrane, kretanju i ostalim zdravim navikama. Procijenili su kako su treći i peti razredi osnovnih škola idealna ciljana skupina projekta te kako ih se može potaknuti na pozitivne promjene, a osim video uradaka i izrade brošure, održane su i tribine i druženja. Zahvalila je Županiji kao inicijatoru projekta, PORA-i na pomoći te djelatnicama Zavoda koje su s velikim entuzijazmom odradile stručni dio, odnosno edukacije.

Pomoćnica ravnateljice PORA-e Senada Ranilović dodala je kako su stručnu i tehničku pomoć pružili u sklopu programa UZ PORU PO POTPORU, a ovo je jedan od 200-tak projekata u posljednjih pet godina. Izrazila je zadovoljstvo što su sudjelovali u projektu koji pomaže boljoj kvaliteti života školaraca te je izrazila želju da novim suradnjama na korist zajednice.

Uime predstavnika škola obratila se ravnateljica Osnovne škole Mihovila Pavleka Miškine Đelekovec Sonja Vuljak koja je pohvalila projekt i zahvalila svima koji su sudjelovali, dodavši kako su djeca oduševljena što su mogla dati svoj kreativni doprinos i naučiti nešto o zdravim navikama. Također je istaknula važnost skretanja pažnje na pravilnu prehranu, što se vidi po tome da djeca traže više voća za užinu, kao i kretanja, a naučene informacije mogu se podijeliti i u svojim obiteljima.

U nastavku konferencije pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine Ana Mušlek ukratko je predstavila je realizirane projektne aktivnosti. Projekt se provodio 18 mjeseci, odnosno započeo je 25. svibnja 2022. godine i traje do 25. studenoga 2023. godine. Njegova ukupna vrijednost je gotovo 32 tisuće eura, odnosno 239.299,82 kuna, a toliko je i iznos bespovratnih sredstava.

U projektu je sudjelovalo 467 učenika trećih razreda i 436 učenika petih razreda svih osnovnih škola kojima je osnivač Županija, a koji su osmislili kratke priče na temu zdrave prehrane i kretanja te video uratke.

Održane su dvije edukativne tribine na temu zdrave prehrane i kretanja s ciljem informiranja građana o projektu, kao i materijali vidljivost projekta. Zaključak projekta je kako su učenici stekli zdrave navike koje će koristiti cijeli život.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Koprivničko-križevačke županije

Služba ureda župana

Nadolazeći hladniji dani i promjenjivo vrijeme idealna su prilika za „uhvatiti“ bakterijsku ili virusnu bolest ili infekciju. Upravo je navedeno prilika za obilježavanje Europskog dana svjesnosti o antibioticima 18. studenog 2023. kao i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima koji započinje na isti datum, a završava 24. studenoga.

Tema ovogodišnje kampanje je ista kao i prošle odnosno SPRIJEČIMO ANTIMIKROBNU REZISTENCIJU ZAJEDNO, a obilježje je i plava boja („go BLUE for AMR“). Time se naglašava važnost svakog od nas u smanjenju širenja otpornosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove.

Antimikrobna rezistencija (AMR) ili otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove  javlja se kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove. To se najčešće događa zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, a time se otežava liječenje infekcija i povećava se rizik od širenja bolesti, posebno teških bolesti pa i smrti.

Europska Komisija je AMR označila kao jednu od tri najveće prijetnje zdravlju. Samo se ishemijska bolest srca i moždani udar nalaze ispred infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotik. Procjenjuje se da je u oko 70 posto slučajeva infekcija bakterijama otpornima na antibiotike riječ o infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi. AMR smanjuje sposobnost sprečavanja i liječenja zaraznih bolesti i time ugrožava, među ostalim, mogućnost izvođenja kirurških zahvata, liječenja imunokompromitiranih pacijenata, transplantacije organa i liječenje raka.

Osim zdravlja ljudi, važno je i zdravlje domaćih i divljih životinja, biljaka i šireg okoliša, uključujući ekosustave jer smo svi međusobno povezani. AMR ugrožava i sigurnost hrane te sigurnost opskrbe hranom jer utječe na zdravlje životinja i sustave proizvodnje. Za sve navedene populacije važni su zajednički napori u sprečavanju bolesti uzrokovanih bakterijama, virusima, gljivicama kao što su upale pluća, infekcije mokraćnog sustava ili infekcije rana.

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije ciljevi kampanje su:

• ojačati prevenciju i kontrolu infekcija u zdravstvenim ustanovama, na farmama i u pogonima prehrambene industrije;
• osigurati pristup čistoj vodi, sanitarnim i higijenskim uvjetima i cjepivima;
• minimizirati onečišćenje i osigurati odgovarajuće upravljanje otpadom i drugih zdravstvenih mjera;
• pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve;
• pristup savjetima stručnjaka tijekom stočarske, prehrambene i poljoprivredne proizvodnje.

Nadalje, bakterije mogu postati vrlo brzo otporne i na nove antibiotike zbog čega je bitno da svi djelujemo zajedno i ponašamo se odgovorno.  Ukoliko se ništa ne poduzme, širenje AMR-a moglo bi u budućnosti učiniti mnoge bakterije smrtonosnijima nego što su danas. To znači da nećemo moći liječiti jednostavne upale pluća što je osobito zabrinjavajuće za djecu i starije od 65 godina. Ukoliko pridodamo i sve češće svakodnevne nestašice antibiotika diljem svijeta, uključujući i Koprivničko-križevačku županiju, nećemo moći liječiti niti jednu dobnu skupinu. Upravo zato treba stalno ponavljati koje su učinkovite i dokazano djelotvorne mjere koje treba primijeniti svatko od nas.

U zajednici u kojoj živimo mnoge se infekcije mogu spriječiti higijenom ruku i cijepljenjem te drugim mjerama, kao što su pravilno ponašanje kod kihanja i fizičko distanciranje, što potencijalno može pridonijeti smanjenoj potrebi za korištenjem antibiotika.

Dajte sve od sebe da ostanete zdravi i očuvate zdravlje drugih tako što ćete:

• čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60% alkohola
• paziti na otpad osobito antibiotika jer neadekvatno odlaganje otpada (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
• pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
• ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
• dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
• antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
• antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
• važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput proljeva i slično)
• simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti strpljiv.
• potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika

Zajedničkim radom svih nas zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika uz veliku potporu građana možemo biti primjer drugim te na taj način značajno doprinijeti zajednici i društvu u smanjenju  uporabe antibiotika.

Darija Kuruc Poje, mag. pharm., specijalistica kliničke farmacije

Opća bolnica „Dr.Tomislav Bardek“ Koprivnica

U prostorima Gradskog muzeja Vukovar održana je 68. sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, kojoj je prisustvovao župan Darko Koren, ujedno i potpredsjednik Zajednice, uz kolege župane i druge predstavnike županija.

Na dnevnom redu raspravljalo se o prihvaćanju prijedloga Izvješća o radu Hrvatske zajednice županija za 2023. godinu, Programu rada, Financijskom planu i ostalim dokumentima vezanim uz funkcioniranje Zajednice za 2024. godinu, Natječaju za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole, programu Njemačko – hrvatskog razvojnog foruma te temama koje je inicirao župan Koren – problematici registracije objekata gospodarske namjene (klijeti) za pružanje smještajnih kapaciteta i izmjeni članka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti od buke.

Što se tiče prve teme koju je inicirao župan Koren, problematici registracije objekata gospodarske namjene (klijeti) za pružanje smještajnih kapaciteta, problem je u tome što je većina klijeti smještena u zoni poljoprivredne namjene, čime je zakonski definirano da u istoj zoni nema mogućnosti stanovanja tj. povremenog stanovanja, odnosno nije moguće registrirati klijeti za smještajne kapacitete. Za taj problem postoje dva moguća rješenja.

Prvo je usklađenje prostornih planova jedinica lokalne samouprave uz mogućnost formiranja građevinskih turističkih zona na poljoprivrednom zemljištu radi naknadne prenamjene gospodarskog objekta klijeti za kuću u povremeno stanovanje, a drugo je izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti – člankom 39. stavkom 2. uređeno je koje se ugostiteljske djelatnosti mogu pružati na ugostiteljskom objektu OPG-a koje je gospodarske namjene. Pod novim stavkom 4. istog članka predlaže se mogućnost smještaja u gospodarskom objektu ukoliko zadovoljavaju minimalno tehničke uvjete prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na OPG-u. Preduvjet za takvu mogućnost je promjena čl. 136 stavka 3. Zakona o gradnji gdje je zauzet stav da se ugostiteljske usluge smještaja na OPG-u mogu pružiti isključivo u smještajnim objektima stambene namjene (kuća za odmor), a ne u gospodarskim (klijet) bez obzira da li gospodarski objekt udovoljava svim uvjetima smještaja. Prema tome, isto se treba primijeniti za kategorizaciju pružanja usluga koje se primjenjuju za domaćinstva, a ne za gospodarske objekte.

Kao zaključak rasprave, dogovor je da će pet županija (KKŽ, Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Međimurska županija) zajednički dopis poslati resornom Ministarstvu.

Što se tiče druge teme, župan Koren je predložio inicijativu za izmjenom članka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti od buke u dijelu koji se odnosi na postupak utvrđivanja minimalno tehničkih uvjeta za trgovačku i ugostiteljsku djelatnost, koji se ne može donijeti ukoliko Ministarstvo zdravstava Rješenjem ne utvrdi da su provedene mjere zaštite od buke. Obzirom na poduže čekanje od strane poduzetnika na izdavanje rješenja o minimalnim tehničkim uvjetima, koji su nadležnosti županijskih ureda, to negativno utječe na opću poduzetničku klimu. Kao zaključak, sve su se županije složile kako će se uputiti dopis prema resornom Ministarstvu gdje se predlaže prijenos ovlasti za izdavanje rješenja o provedenim mjerama za zaštitu od buke na upravne odjele za zdravstvene djelatnosti unutar županija.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Hrvatske zajednice županija i brodsko-posavski župan Danijel Marušić koji se u svom obraćanju zahvalio vukovarsko-srijemskom županu Damiru Dekaniću kao domaćinu te je najavio prvi Njemačko-hrvatski poslovni forum koji će se održati 20. studenog u Zagrebu.

Hrvatska zajednica županija sudjeluje u kreiranju svih zakona, a imaju više od 20 radnih skupina koje aktivno sudjeluju u kreiranju zakona i podzakonskih akata koji se preslikavaju na život u lokalnim, odnosno regionalnim sredinama.

Služba ureda župana

 Izvor fotografija: Kristijan Toplak

U Udruzi za terapijsko jahanje Osmijeh uspješno je završena prva faza provedba programa "Jahanjem do osmijeha".

Podsjetimo, udruga Osmijeh je u studenome prošle godine, zahvaljujući odličnoj suradnji Koprivničko-križevačke županije, Osmijeh - udruge za terapijsko jahanje i Razvojne agencije PORE KKŽ, dobila trogodišnju potporu Ministarstva zdravstva prijavom na Natječaj za prijavu programa udruga iz područja psihosocijalne potpore u svrhu traženja financijske potpore iz dijela prihoda od igara na sreću u 2022. godini. Partneri ovom projektu su Koprivničko-križevačka županija te Udruga za pomoć osobama s intelektualnim poteškoćama "Latice".

Program "Jahanjem do osmijeha" temeljna je i najvažnija aktivnost koja se provodi u Udruzi, a obuhvaća provedbu terapijskog jahanja i škole jahanja za osobe s invaliditetom u kojima sudjeluje 25 korisnika. Za provedbu aktivnosti Udruga ima stručno osoblje, terapijske konje i educirane volontere - pomoćnike u terapijskom jahanju te je jedina takva udruga u našoj županiji. Osobama s invaliditetom terapijski pristup se prilagođava prema individualnim potrebama svakog polaznika. Kroz terapijsko jahanje korisnici programa unaprjeđuju svoje psihofizičko zdravlje, poboljšavaju tjelesne sposobnosti, ravnotežu, koordinaciju i motoričke vještine. Osim toga, rad sa životinjama pruža emocionalnu podršku i poboljšava socijalne vještine. Ova vrsta terapije često pomaže osobama s različitim stanjima, uključujući cerebralnu paralizu, autizam, Downov sindrom, ADHD, mišićnu distrofiju te mnoge druge teškoće i invalidnosti. Pozitivni učinci su brojni te se može zaključiti da terapijsko jahanje ima višestruke koristi za fizičko, mentalno i socijalno zdravlje te kvalitetu života svih sudionika programa (korisnika, volontera i projektnog tima), dok se u lokalnoj zajednici omogućuje još jedna vrsta aktivnosti koja omogućuje poboljšanje kvalitete života općenito.

Program “Jahanjem do osmijeha” u 2023. godini uz Ministarstvo zdravstva sufinanciran je i od strane lokalne zajednice, odnosno Koprivničko-križevačke županije, Grada Koprivnice, Općine Peteranec te privatnog sektora: GKP Komunalac, Koprivničkih voda, Kraša i Podravke.

Služba ureda župana