Svake se godine od 18. do 24. studenoga obilježava Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima, s time da se Europski dan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima obilježava danas, 18. studenoga.

Tema ovogodišnje kampanje je SPRIJEČIMO ANTIMIKROBNU REZISTENCIJU ZAJEDNO, a obilježje je i plava boja („go BLUE for AMR“).

Antimikrobna rezistencija (AMR)ili otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove  javlja se kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti s vremenom mijenjaju i više ne reagiraju na lijekove, a to se najčešće događa zbog prekomjerne upotrebe antibiotika. To otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, a posebno teških bolesti i smrti. Kao rezultat otpornosti na lijekove, antibiotici i drugi antimikrobni lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije postaju sve teže i nemoguće ih je  liječiti. Istraživači su procijenili da je AMR u bakterijama uzrokovala 1,27 milijuna smrti u 2019. godini, što je jednako vrijedno smanjenju populacije Hrvatske za trećinu.

Infekcije donjih dišnih puteva najčešći su infektivni sindrom, a uglavnom ih uzrokuju virusi protiv kojih antibiotici ne djeluju, s time da se pouzdano zna kako u takvim slučajevima antibiotici i najčešće primjenjuju. Razumijevanje važnosti AMR-a, kao i najčešćih patogena i lijekova koji se koriste, ključno je za donošenje informiranih i lokalno-specifičnih odluka o politici, posebice o programima prevencije i kontrole infekcija, pristupu osnovnim antibioticima te istraživanju i razvoju novih cjepiva i antibiotika. Ako još uzmemo u obzir da je za razvoj novog antibiotika potrebno od deset do 15 godina te stoji više od 7,5 milijardi kuna, posljedice AMR su značajne. Osim toga, bakterije mogu postati vrlo brzo otporne i na nove antibiotike zbog čega je važni da svi djelujemo zajedno i ponašamo se odgovorno. 

Ukoliko se ništa ne poduzme, širenje AMR-a moglo bi u budućnosti učiniti mnoge bakterije smrtonosnijima  nego što su danas. To znači da nećemo moći liječiti jednostavne upale pluća, što je osobito zabrinjavajuće za djecu i starije od 65 godina. Upravo zato treba stalno ponavljati koje su to učinkovite i dokazano djelotvorne mjere  koje treba primijeniti svatko od nas, a one su jednostavne i lako primjenjive :

U zajednici u kojoj živimo mnoge se infekcije mogu spriječiti higijenom ruku i cijepljenjem te drugim mjerama kao što su pravilno ponašanje kod kihanja i fizičko distanciranje, što potencijalno može pridonijeti smanjenoj potrebi za korištenjem antibiotika.

Dajte sve od sebe da ostanete zdravi i očuvate zdravlje drugih tako što ćete:

• čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60 posto alkohola
• paziti na otpad, osobito otpad antibiotika jer neadekvatno odlaganje (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
• pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
• ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
• dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
• antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
• antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
• važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput proljeva i slično)
• simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti strpljiv.
• potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika

Kampanja je ujedno i nastavak projekta pod pokroviteljstvom Koprivničko-križevačke županije „Upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko – križevačkoj županiji“ koji se provodi od 2019. godine, a njime se javnost želi upozoriti na štetnost koju uzrokuje prekomjerno korištenje antibiotika u liječenju. Projektom se potiče suradnja liječnika obiteljske medicine, bolničkih i javnozdravstvenih stručnjaka  odnosno proširenog tima za antimikrobno upravljanje „ A-tima“,  u svrhu upoznavanja s najnovijim Nacionalnim smjernicama za liječenje infekcija dišnog i spolno-mokraćnog sustava. Ove godine liječnici obiteljske medicine sudjelovali su u anketi o zadovoljstvu i prijedlozima za daljnji napredak rada A-tima te su se složili da takvih edukacija treba biti više, a osobito na lokalnoj razini.

Važno je osvijestiti kako se AMR događa u našoj županiji i kako mnogo toga možemo učiniti da se smanji, a posebno mogu pomoći sami građani, ako se pridržavaju spomenutih preporuka. Zajedničkim radom svih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, uz veliku potporu građana, možemo biti primjer drugima te na taj način značajno doprinijeti zajednici i društvu u smanjenju uporabe antibiotika.

Darija Kuruc Poje, mag. pharm., specijalistica kliničke farmacije

Opća bolnica „Dr.Tomislav Bardek“ Koprivnica