16.04.2024.

Umijeće izrade peteranskog vezafilea dobilo status nematerijalnoga kulturnog dobra

Objavljeno u kategorijama: Novosti

IMG 9226


Rješenjem Ministarstva kulture i medija umijeće izrade peteranskog vezafilea, vrste bijelog veza, početkom travnja je i službeno dobilo status nematerijalnoga kulturnog dobra.

Ovo umijeće se kontinuirano njeguje u Općini Peteranec od početka dvadesetog stoljeća. Iako pripada u srednjoeuropski kulturni krug, lokalna zajednica smatra da je Peteranec ishodišno mjesto filea i dijelom je njezinog identiteta.

IMG 8537

Izradu veza započela je Bara Cimerman (r. 1889. g.) pod utjecajem židovske obitelji koja je imala trgovinu u Peterancu. Imitirajući industrijsku čipku te kombiniranjem tehnika naučenih u školi u Peterancu i preuzetih od starijih članica obitelji, stvorila je vez visoke profinjenosti i ljepote. Vez je posve udomaćen u Peterancu te ga njegovi stanovnici smatraju svojom kulturnom baštinom, a postao je i statusnim simbolom. Kako je vezenje bila jedna od glavnih privrednih grana u Peterancu, file se uklopio i integrirao u život i običaje sela. Fileom se ukrašavalo posteljno rublje, stolnjaci, zavjese, ali i donje rubije, bluze, ovratnici i rupčići. Navedeni su predmeti najčešće bili dio miraza, a često su se koristili u godišnjim i životnim običajima. Danas se koriste za blagoslov hrane na Uskrs, ukrašavanje kuće za blagdane (Petrovo) te predstavljanje Peteranca u javnosti. Predmeti crkvenog ruha izvezeni ovim vezom koriste se prilikom svečanih misa i za uređenje Božjega groba u Velikom tjednu.

DSCN1588

Postupak izrade vezafilea počinje odabirom što tanjeg pamučnog bijelog platna tkanog pravilnim nitima. Prije pripreme materijala, odredi se motiv i namjena predmeta. File se izrađuje na temelju uzorka koji se nalazi na papiru ili prema starijim radovima. Iz platna se brojanjem izvuku niti konca tako da se dobije mreža sitnih praznih kvadrata koji se obrade nitima konca za šivanje ili pergarnom. Nakon obrade, unose se motivi na dva načina. Debljim mu/ine (obično s dvije niti) koncem kvadrati se potpuno ispune preplitanjem, poput krpanja. Uobičajeno je cvjetni motiv gušće ispunjen i u konačnici jače naglašen. Motiv listića izrađuje se u prvom navratu isprepletanjem tri niti vodoravno, a zatim se isprepletu i učvrste u okomitom smjeru. Isprepletanje se vrši na rijetko, poput mrežice. Takav je element slabije izražen. Kod ispunjavanja motiva ne koristi se uzlanje konca, već se svaki novi konac započinje na vanjskom rubu. Taj se rub nakon unosa motiva vrlo gusto opšlinga mulineom. Unutarnji rub iznad motiva također se mora učvrstiti gustim bodovima oko jedne niti. Vanjski je rub čvršći jer se sastoji od niza sitnih čvorova. Nakon izrade ruba obrežu se dijelovi platna s vanjske strane. Platno se opere, poštirka i glača- ispegla s unutarnje strane motiva. Najprikladniji su bili uzorci koji su originalno predviđeni za izradu križićima. Vrsne šlingerice same osmišljavaju i kreiraju motive. Originalnost se postiže različitim rasporedom motiva i njihovim kombinacijama. Uobičajeno se koriste cvjetni motivi, listovi i grane u obliku vijenca, a često su to i sakralni motivi poput križa, kaleža, anđela, grožđa ili žita.

IMG 9374

Umijeće izrade tog veza i danas se, iako u manjoj mjeri, prenosi s koljena na koljeno, ajile se nasljeđuje u obitelji (ne nužno po ženskoj liniji). Stanovnici Peteranca smatraju file lokalnom specifičnošću velike starosti. Svjesni su potrebe prenošenja umijeća njegove izrade, kao i veze s načinom života koji podrazumijeva brigu o održavanju i prigodnom korištenju vezenih predmeta u skladu s tradicijom. Kako bi očuvale i prenijele ovo umijeće, članice Udruge žena Peteranec organiziraju radionice, prezentacije i izložbe, samostalno ili u suradnji sa školom i Muzejom grada Koprivnice, a uz potporu lokalne zajednice. Vez se redovno prezentirana turističkim i kulturnim manifestacijama te na općinskim i županijskim svečanostima.

IMG 9499

Izvor fotografija: Marina Njerš

Služba ureda župana

Pročitano 420 puta