Dolazak hladnijih dana i promjenjivo vrijeme donose povećan rizik od bakterijskih i virusnih infekcija. Upravo zbog toga obilježavamo Europski dan svjesnosti o antibioticima 18. studenog 2024., kao i Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima, koji traje od 18. do 24. studenog. Ovogodišnja Europska kampanja nosi  naziv – "Antimikrobna otpornost je nevidljiva, ja nisam" - infekcije ostavljaju traga, pacijenti prikazuju svoje iskustvo. Ove godine se prikazuju priče iz stvarnog života pacijenata koji su se suočili s izazovima infekcija otpornih na antibiotike. Ove stvarne priče donose ljudsku dimenziju ovom problemu, naglašavajući da iza svake statistike stoji osoba sa svojim borbama, strahovima i nadama. Takvi narativi snažno podsjećaju da iza svakog podatka stoje pojedinci koji su izravno pogođeni otpornim infekcijama—osobe koje su prošle kroz dugotrajne bolesti, ograničene mogućnosti liječenja i, u nekim slučajevima, životno ugrožavajuće komplikacije. Kroz njihova iskustava naglašava se hitna potreba za zajedničkim djelovanjem u borbi protiv antimikrobne otpornosti s ciljem zaštite sadašnjih i budućih pacijenata od sličnih teškoća. Antimikrobna otpornost ili rezistencija (AMR) javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti postanu otporni na lijekove, što se najčešće događa zbog prekomjerne uporabe antibiotika. Posljedica toga je otežano liječenje infekcija i povećani rizik od širenja teških bolesti, pa čak i smrtnog ishoda.

Europska komisija uvrstila je antimikrobnu rezistenciju (AMR) među tri najveće prijetnje javnom zdravlju. Ispred infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike nalaze se samo ishemijska bolest srca i moždani udar. AMR smanjuje mogućnost sprječavanja i liječenja zaraznih bolesti, čime ugrožava provođenje kirurških zahvata (poput operacije kuka, carski rez, operacije trbuha), liječenje imunokompromitiranih pacijenata, transplantaciju organa i liječenje raka. 

Osim ljudskog zdravlja, važno je voditi računa i o zdravlju domaćih i divljih životinja, biljaka te šireg okoliša, uključujući ekosustave, jer smo svi povezani. AMR također ugrožava sigurnost hrane i stabilnost opskrbe hranom, utječući na zdravlje životinja i sustave proizvodnje. Za sve ove skupine ključno je zajednički raditi na sprječavanju bolesti uzrokovanih bakterijama, virusima i gljivicama, poput upale pluća, infekcija mokraćnog sustava ili rana.

Nadalje, bakterije mogu postati vrlo brzo otporne i na nove antibiotike zbog čega je bitno da svi djelujemo zajedno i ponašamo se odgovorno. Ukoliko se ništa ne poduzme, širenje AMR-a moglo bi u budućnosti učiniti mnoge bakterije smrtonosnijima nego što su danas. To znači da nećemo moći liječiti jednostavne upale pluća što je osobito zabrinjavajuće za djecu i odrasle starije od 65 godina. Ukoliko pridodamo i sve češće svakodnevne nestašice antibiotika diljem svijeta, uključujući i Koprivničko-križevačku županiju, nećemo moći liječiti niti jednu dobnu skupinu.

Upravo zato treba stalno ponavljati koje su učinkovite i dokazano djelotvorne mjere koje treba primijeniti svatko od nas.

• U zajednici u kojoj živimo mnoge se infekcije mogu spriječiti higijenom ruku i cijepljenjem te drugim mjerama kao što su pravilno ponašanje kod kihanja i fizičko distanciranje, što potencijalno može pridonijeti smanjenoj potrebi za korištenjem antibiotika.
• Dajte sve od sebe da ostanete zdravi i očuvate zdravlje drugih tako što ćete:
• čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60% alkohola
• paziti na otpad osobito antibiotika jer neadekvatno odlaganje otpada (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
• pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
• ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
• dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
• antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
• antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
• važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput proljeva i slično)
• simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti strpljiv.
• potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika

Zajedničkim radom svih nas zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika uz veliku potporu građana možemo biti primjer drugim te na taj način značajno doprinijeti zajednici i društvu u smanjenju uporabe antibiotika.

Mr.sc.Vesna Mađarić, dr.med., specijalist infektologije, Vlatka Janeš Poje, dr.med.specijalist kliničke mikrobiologije, Lana Šepec, dr.med. specijalizant kliničke mikrobiologije, Snježana Vuljak, bac.med.tehn., Ana Posavec Andrić, dr.med., specijalist obiteljske medicine, Darija Kuruc Poje, univ.mag.pharm., specijalist kliničke farmacije. Puno hvala Županiji odnosno Županu Darku Korenu i dožupanu Ratimiru Ljubiću, ravnatelju OB Koprivnica Mati Devčiću, dr.med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, ravnateljici ZZJZ dr. sc. Draženki Vadli, dr. med. specijalista epidemiologije kao i ravnateljici Doma zdravlja Mirjana Hanžeković, mag.oec na potpori. Hvala građanima u aktivnom pomaganju pridržavanjem preporuka jer na taj način štite sebe i svoje najbliže.

Izvor: Tim za antimikrobno upravljanje OB Koprivnica

Služba ureda župana