Dolazak hladnijih dana i promjenjivo vrijeme donose povećan rizik od bakterijskih i virusnih infekcija. Upravo zbog toga obilježavamo Europski dan svjesnosti o antibioticima 18. studenog 2024., kao i Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima, koji traje od 18. do 24. studenog. Ovogodišnja Europska kampanja nosi  naziv – "Antimikrobna otpornost je nevidljiva, ja nisam" - infekcije ostavljaju traga, pacijenti prikazuju svoje iskustvo. Ove godine se prikazuju priče iz stvarnog života pacijenata koji su se suočili s izazovima infekcija otpornih na antibiotike. Ove stvarne priče donose ljudsku dimenziju ovom problemu, naglašavajući da iza svake statistike stoji osoba sa svojim borbama, strahovima i nadama. Takvi narativi snažno podsjećaju da iza svakog podatka stoje pojedinci koji su izravno pogođeni otpornim infekcijama—osobe koje su prošle kroz dugotrajne bolesti, ograničene mogućnosti liječenja i, u nekim slučajevima, životno ugrožavajuće komplikacije. Kroz njihova iskustava naglašava se hitna potreba za zajedničkim djelovanjem u borbi protiv antimikrobne otpornosti s ciljem zaštite sadašnjih i budućih pacijenata od sličnih teškoća. Antimikrobna otpornost ili rezistencija (AMR) javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti postanu otporni na lijekove, što se najčešće događa zbog prekomjerne uporabe antibiotika. Posljedica toga je otežano liječenje infekcija i povećani rizik od širenja teških bolesti, pa čak i smrtnog ishoda.

Europska komisija uvrstila je antimikrobnu rezistenciju (AMR) među tri najveće prijetnje javnom zdravlju. Ispred infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike nalaze se samo ishemijska bolest srca i moždani udar. AMR smanjuje mogućnost sprječavanja i liječenja zaraznih bolesti, čime ugrožava provođenje kirurških zahvata (poput operacije kuka, carski rez, operacije trbuha), liječenje imunokompromitiranih pacijenata, transplantaciju organa i liječenje raka. 

Osim ljudskog zdravlja, važno je voditi računa i o zdravlju domaćih i divljih životinja, biljaka te šireg okoliša, uključujući ekosustave, jer smo svi povezani. AMR također ugrožava sigurnost hrane i stabilnost opskrbe hranom, utječući na zdravlje životinja i sustave proizvodnje. Za sve ove skupine ključno je zajednički raditi na sprječavanju bolesti uzrokovanih bakterijama, virusima i gljivicama, poput upale pluća, infekcija mokraćnog sustava ili rana.

Nadalje, bakterije mogu postati vrlo brzo otporne i na nove antibiotike zbog čega je bitno da svi djelujemo zajedno i ponašamo se odgovorno. Ukoliko se ništa ne poduzme, širenje AMR-a moglo bi u budućnosti učiniti mnoge bakterije smrtonosnijima nego što su danas. To znači da nećemo moći liječiti jednostavne upale pluća što je osobito zabrinjavajuće za djecu i odrasle starije od 65 godina. Ukoliko pridodamo i sve češće svakodnevne nestašice antibiotika diljem svijeta, uključujući i Koprivničko-križevačku županiju, nećemo moći liječiti niti jednu dobnu skupinu.

Upravo zato treba stalno ponavljati koje su učinkovite i dokazano djelotvorne mjere koje treba primijeniti svatko od nas.

• U zajednici u kojoj živimo mnoge se infekcije mogu spriječiti higijenom ruku i cijepljenjem te drugim mjerama kao što su pravilno ponašanje kod kihanja i fizičko distanciranje, što potencijalno može pridonijeti smanjenoj potrebi za korištenjem antibiotika.
• Dajte sve od sebe da ostanete zdravi i očuvate zdravlje drugih tako što ćete:
• čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60% alkohola
• paziti na otpad osobito antibiotika jer neadekvatno odlaganje otpada (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
• pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
• ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
• dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
• antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
• antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
• važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput proljeva i slično)
• simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti strpljiv.
• potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika

Zajedničkim radom svih nas zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika uz veliku potporu građana možemo biti primjer drugim te na taj način značajno doprinijeti zajednici i društvu u smanjenju uporabe antibiotika.

Hvala predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave te ravnatalejima zdravstvenih ustanova koji su velika podrška u provođenju ovu važne kampanje, a posebno našim sugrađanima u aktivnom pomaganju pridržavanjem preporuka jer na taj način štite sebe i svoje najbliže.

Izvor: Tim za antimikrobno upravljanje OB Koprivnica

Služba ureda župana