Koprivničko-križevačka županija slavi svoj 32. rođendan, a nju prije svega čine ljudi. Na koje je sve načine Koprivničko – križevačka županija proteklih godina poboljšala živote svojih građana?

Cilj svih projekata koje provodimo je poboljšati standard i kvalitetu života ljudi, a ključna odrednica je ravnomjerni razvoj svih naših krajeva. Izgradili smo pet školskih sportskih dvorana, Centar kompetentnosti u Koprivnici i Đurđevcu, pripremamo još desetak programa gradnji i dogradnji škola i dvorana, osiguravamo prijevoz učenicima osnovnih i srednjih škola, a općenito smo pitanje prometa riješili projektom javnog linijskog prijevoza, za što se usudim reći da je jedan od najboljih programa koje je ova uprava u posljednjem desetljeću pokrenula i provela. Kada govorimo o zdravstvu, najznačajnije su investicije realizirane u našoj bolnici, ali i županijskom Zavodu za hitnu medicinu i Domu zdravlja, a sve kako bismo našim građanima osigurali još bolje i dostupnije medicinske usluge. U turizmu smo u realizaciji projekta obnove dvorca Inkey, a u gospodarstvu osiguravamo potpore za poduzetnike i obrtnike, po čemu smo u hrvatskom vrhu. Radimo svakog dana za boljitak naših građana u svim sektorima iz naše nadležnosti.  

Projekata na kojima Županija radi ima mnogo, no neki od njih još su prošle godine bili tek u pripremi. Je li realizacija svih planiranih i najavljivanih projekata sada izvjesna?

Imamo ambicije realizirati desetak novih projekata u sektoru školstva vrijednih preko 27 milijuna eura za potrebe jednosmjenske nastave, a za nekoliko smo već osigurali sredstva iz Nacionalnog plana oporavka. Sljedeće nas dvije godine svakako očekuje još jedan značajan investicijski ciklus. Već smo sada u fazi realizacije tri kapitalna projekta vrijedna 30 milijuna eura, a to su revitalizacija dvorca Inkey u Rasinji, Dom zdravljau Križevcima te Učenički dom u Koprivnici. Sve su to projekti koji su najavljivani, a sada se na njima već naveliko radi. Valja spomenuti i državne investicije, čemu svjedočimo svi koji se vozimo po našim prometnicama, a među najvećima su drugi kolosijek željezničke pruge i brza cesta.

Prometna povezanost jedna je od najvažnijih tema za stanovnike ovog kraja, naziru li se pomaci po pitanju spomenute brze ceste?

Ovo pitanje ne može izbjeći politički kontekst zbog kojeg sam često prozivan, no činjenica je da je Županija napravila sve u svojoj nadležnosti kako bi taj projekt bio realiziran. Bilo je previše okolnosti koje nisu išle na ruku po pitanju dinamike, no ključno je da su strojevi na gradilištima i da se intenzivno radi. Važno je spomenuti i kako je 6. ožujka izdana lokacijska dozvola za dionicu Kloštar Vojakovački – Koprivnica, od strane Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Jasno je da je taj projekt, uz izgradnju željezničke pruge ključan za povezanost i daljnji razvoj naše Županije.

Planirate li i neke nove infrastrukturne projekte u sektoru obrazovanja ?

Uz već spomenuti najznačajniji projekt – Učenički dom u Koprivnici, nastavljamo s razvojem projekta nove Srednje škole u Koprivnici, a odobreno nam je i 1,8 milijuna eura za dogradnju križevačke Gimnazije. Nadalje, osigurali smo bespovratnih 1,2 milijuna eura za nadogradnju OŠ Sveti Ivan Žabno, zatim 500 tisuća eura za OŠ Ferdinandovac i 770 tisuća eura za OŠ Frana Koncelaka Drnje. Ulagali smo i u područne škole, zajedno s općinama, i to u PŠ Miholec, zajedno s Općinom Sveti Petar Orehovec te PŠ Drenovica, zajedno s Općinom Novo Virje. Suradnja s jedinicama lokalne samouprave po svim pitanjima važnima za poboljšanje kvalitete života naših građana uvijek nam je bila prioritet. Osim toga, u obnovu i rekonstrukciju školskih sportskih igrališta uloženo je gotovo 2 milijuna eura, a sljedeća na rasporedu su igrališta u Virju i Križevcima.

Rijetka smo Županija koja se može pohvaliti time da se određenih ideja dosjetila prva. Koje su to?

Uz već spomenuti projekt javnog linijskog prijevoza, među prvima smo po sufinanciranju smještaja starijih osoba u privatnim domovima u županiji i izvan nje, kao i sufinanciranju troškova programa rane intervencije te medicinski pomognute oplodnje. S velikim zadovoljstvom mogu reći i da smo prva županija koja posluje u potpunoj financijskoj riznici koja obuhvaća sve županijske proračunske korisnike. U samom smo vrhu i po pitanju digitalizacije rada Županijske uprave. Također smo među prvima krenuli sa sufinanciranjem ugradnje fotonaponskih elektrana na kućanstvima, a za sve ove programe kontinuirano povećavamo sredstva iz našeg proračuna.

 Sve je jasnije da su temelj budućnosti obrazovani mladi ljudi. Županija je i u tom smislu učinila mnogo pa kako danas naši mladi konkuriraju na tržištu rada?

Danas više ne postoji problem koji je postojao nekad, a to je da ljudi ne mogu doći do posla. To se promijenilo i zbog demografije i zbog toga što ljudi odlaze u inozemstvo, ali i zato jer se povećala potreba za uslugama svih vrsta. Ono što moramo kreirati je struktura tržišta rada, jer postoje dijelovi koji imaju povećane potrebe za radnomsnagom, dok neki nemaju. Kao društvo i dalje težimo povećati postotak visokoobrazovanih ljudi, što Županija čini kroz stipendije, pri čemu je naglasak na deficitarnim strukama. Danas za stipendije izdvajamo 288 tisuća eura godišnje, što uključuje 120 stipendija po 200 eura mjesečno, dok se 2021. izdvajalo 90 tisuća eura, što dovoljno govori o našem opredjeljenju. Ipak, glavni su izazov strukovna zanimanja, odnosno nedostatak kvalificirane radne snage u tom segmentu, a na što pokušavamo utjecati kroz CEKOM i druge mjere. Naš sustav obrazovanja potrebno je kontinuirano poboljšavati, no cilj je da po završetku obrazovanja mladi imaju kompetencije odmah se uključiti na tržište rada i biti konkurentni. Mislim da ne kaskaju za onima koji se školuju u inozemstvu, a to je izrazito važno. Važna je i održivost, posebno po pitanju energije.

Na koje načine županija ide ukorak sa zelenom tranzicijom?

Tradicionalni načini proizvodnje energije i proizvodnja zelene energije moraju biti balansirani, mislim da jedno nije odvojivo od drugog, što pokazuju trendovi u Europi. Mi smo energetska županija, ovdje se proizvodilo i do 60 posto ukupnog plina u Hrvatskoj, a u posljednje vrijeme postoje novi potencijali i projekti kao što je geotermalna energija, solarni kapaciteti i slično, čemu mi pružamo snažnu podršku. Potencijala ima i mi smo ga na vrijeme prepoznali.

Sve to vezano je uz gospodarstvo. Gospodarski divovi javnosti su najvidljiviji, no treba li se oslanjati samo na njih? Drugim riječima, koliko je važno očuvanje tradicionalnih obiteljskih gospodarstava i poticanje srednjeg i malog poduzetništva?

Gospodarski smo specifična županija jer dominira veliko gospodarstvo predvođeno Podravkom i ostalim velikim subjektima iz raznih sektora. To je na neki način utjecalo na razvoj malog poduzetništva odnosno usporavalo ga. Činjenica je da se to u drastičnoj mjeri promijenilo. Danas smo županija s najvećim povećanjem broja obrta unazad nekoliko godina, a isto je s brojem malih tvrtki. Uz to, obzirom na mjere i potpore, jedna smo od tri najbolje županije po poticanju malog i srednjeg poduzetništva. Zahvaljujući svim naporima Županije, stvorena je poticajna atmosfera koja je u konačnici omogućila rast i razvoj tog segmenta gospodarstva

Kroz projekte Razvojnog sporazuma Sjever planira se povećati gospodarska konkurentnost, kao i kvaliteta života stanovnika.

Kao što je poznato, naša je Županija uključena u Razvojni sporazum Sjever, strateški dokument s ključnim kapitalnim projektima vrijednim gotovo 420 milijuna eura u sektorima prometa i mobilnosti, obrazovanja, zdravstvene infrastrukture i civilne zaštite, kulturne baštine i održivog turizma. Uz projekt revitalizacije kulturno-povijesnog kompleksa Inkey (15,7 milijuna eura) koja je u tijeku, Razvojni sporazum kao prioritete je definirao i izgradnju nove zgrade Srednje škole Koprivnica, Centra za palijativnu medicinu i liječenje boli u sklopu Opće bolnice Koprivnica, Termalne toplice u Kloštru Podravskom, Terminal za kombinirani prijevoz u Križevcima te veliki nacionalni projekt završetka izgradnje brze ceste DC 10 Kloštar Vojakovački-Koprivnica u što je uključena i obilaznica Koprivnice prema državnoj granici. U sklopu Sporazuma realizirana su i bespovratna sredstva iz tehničke pomoći u 90-postotnom iznosu, koje je osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja za projektno-tehničku dokumentaciju vrijednu 750 tisuća eura za projekte izgradnje županijskog Centra zaštite i spašavanja, Centra za palijativnu medicinu, Srednje škole Koprivnica, Termalnih toplica u Kloštru, aglomeracija te ugradnje fotonaponskih elektrana na školama.

Koliko Vam stečeno iskustvo pomaže u držanju koraka s uvijek novim izazovima i vremenima s kojima se suočavamo?

U politici je iskustvo od neprocjenjive vrijednosti, no jednako je tako važno ići ukorak s vremenom, mijenjati se, slušati mlade, prepoznavati nove tehnologije, nove politike…Zaista se trudim pratiti sve novo, što nije uvijek lako, ali važno je imati spoznaju da to valja činiti. Godine nisu prepreka, već su, u kombinaciji iskustva i praćenja trendova, dobitna kombinacija – možda sam subjektivan, ali mislim da upravo taj balans odlično funkcionira.

Na kraju ovog razgovora, poruka stanovnicima povodom 32. obljetnice Županije?

Dan Županije nekako je uvijek vrijeme kada se pogleda iza sebe, ali i prema budućnosti. Naravno, uvijek može bolje, uvijek će netko uputiti i kritiku, no odgovorno mogu reći da ovom poslu pristupam ozbiljno, bez demagogije i bez velikih obećanja koja su u praksi neprovediva. Snažno nastavljamo s projektima kojima ćemo i dalje poboljšavati kvalitetu života ljudi i razvijati sve krajeve Podravine i Prigorja. U tom duhu optimizma i pozitivnom ozračju svim stanovnicima od srca čestitam 32. rođendan naše Županije!