U dvorištu Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije danas je održana svečana primopredaja novog izvanbolničkog vozila hitne medicinske službe s automatiziranim nosilima vrijednog preko milijun kuna. Zavod je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom prvi u Hrvatskoj nabavio ovakvo vozilo s nosilima koja u potpunosti samostalno dižu i spuštaju pacijenta, što će značajno olakšati svakodnevni rad djelatnika hitne medicinske službe te osigurati visoku razinu sigurnosti pacijentima.
Predstavljena je i nova ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu KKŽ Zlatica Kučko Gudelj, koja je danas stupila na dužnost, a neposredno prije primopredaje vozila, župan i pročelnica Službe ureda župana Melita Ivančić sastali su se s njom u prostorima Županijske uprave te razgovarali o planovima i programu za naredno razdoblje.
Ravnateljica Kučko Gudelj zahvalila je na ukazanom povjerenju te dodala kako osjeća veliku odgovornost i poštovanje prema djelatnosti hitne medicine, a i sama dolazi iz administrativnog dijela zdravstvenog sustava te se imala priliku upoznati s obvezama i načinom rada zdravstvenih ustanova.
„Zahvaljujem Županiji na kontinuiranom ulaganju u Zavod, posebno u smislu opreme i vozila, ali i kadrova u čiju sam se kvalitetu rada uvjerila. I nadalje ćemo raditi na edukaciji i usavršavanju naših djelatnika kako bismo svi zajedno što uspješnije obavljali našu zadaću, odnosno bili na usluzi građanima koji nas trebaju. Hvala svima na dobrodošlici i ukazanom povjerenju“, poručila je ravnateljica Kučko Gudelj.
Župan je, uz čestitke novoj ravnateljici, izrazio želju za nastavkom uspješne suradnje te je ujedno zahvalio vršiteljici dužnosti ravnateljice Valeriji Bartolić na odgovornom i kvalitetnom radu.
Što se tiče novog vozila, djelatnici županijskog Zavoda na ideju za nabavu došli su prilikom posjeta amsterdamskoj hitnoj službi u sklopu EU projekta „Danas učimo – sutra spašavamo!“.
V.d. ravnateljice Zavoda Valerija Bartolić poželjela je dobrodošlicu novoj ravnateljici uime svih djelatnika te istaknula kako je u suradnji sa Županijom nabavljeno ovo suvremeno vozilo, prvo takvo u Hrvatskoj, koje će smanjiti ozljede djelatnika prilikom svakodnevnog prenošenja pacijenata i dodatno unaprijediti djelatnost hitne medicine.
Župan je naglasio važnost ulaganja u sustav hitne medicine, čiji su osnovni alat suvremena vozila i oprema: „Prosječna starost vozila u Zavodu oko dvije do tri godine, po čemu smo u državnom vrhu, a uz jedinstveno vozilo poput ovog koje smo danas predstavili, možemo reći kako to dovoljno govori o tome koliko smo predani podizanju kvalitete zdravstvene zaštite za naše građane. Zdravstveni sustav ove županije promatramo kao cjelinu što je i garancija njegove uspješnosti, a naša ćemo ulaganja, u suradnji s novom ravnateljicom, nastaviti i dalje.“
Župan je zatim ravnateljici Kučko Gudelj simbolično uručio ključeve, a karakteristike novog vozila predstavio je Vladimir Grubišić, uime tvrtke proizvođača Stryker, dodavši kako je nosivost automatiziranih nosila 270 kilograma te kako ona samostalno dižu i spuštaju pacijenta.
Današnjoj primopredaji vozila još su prisustvovali zamjenik župana Ratimir Ljubić, županijska pročelnica Maja Blažek, ravnatelji županijskih zdravstvenih ustanova te djelatnici Zavoda za hitnu medicinu KKŽ.
Služba ureda župana
https://kckzz.hr/hr/radna-tijela-kkz/savjet-za-razvoj-civilnog-drustva/novosti-iz-rada-radnog-tijela-savjet-za-razvoj-civilnog-drustva/itemlist/user/710-natalijakamenetzky?start=670#sigProId56280adfb9
Europe Direct Koprivničko-križevačke županije i danas je nastavio s podjelom hrvatsko-ukrajinskih rječnika namijenjenih ukrajinskim učenicima koji pohađaju škole na području Koprivničko-križevačke županije.
Podjela je održana u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Koprivnica, a rječnike su izradili Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA i Europe Direct Zadar u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Veleposlanstvom Ukrajine u Republici Hrvatskoj.
Primopredaji rječnika prisustvovali su zamjenik župana Ratimir Ljubić, ujedno i načelnik županijskog Stožera civilne zaštite, ravnateljica GDCK Koprivnica Adela Sočev, ujedno i ravnateljica županijskog Društva Crvenog križa, ravnateljica PORA-e Regionalne razvojne agencije KKŽ Melita Birčić sa suradnicama te članovi GDCK Koprivnica.
Europe Direct Koprivničko-križevačke županije jedan je od 11 Europe Direct centara u Hrvatskoj, a ovoj inicijativi priključio se zajedno s Koprivničko-križevačkom županijom kako bi olakšali komunikaciju ukrajinskim učenicima koji pohađaju škole na našem području.
Služba ureda župana
Fotografije: PORA KKŽ
U križevačkoj grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice prošlog je vikenda održana svečana arhijerejska liturgija koju je predvodio biskup Križevačke eparhije mons. Milan Stipić.
Liturgiji je uime Koprivničko-križevačke županije prisustvovao zamjenik župana Ratimir Ljubić, a nakon misnog slavlja otvorena je izložba fotografija Dražena Zetića “Riznica duha jugoistočnog Jadrana” u prizemlju biskupske rezidencije.
Također je održan i koncert u čast Vladimira Kranjčevića, proslavljenog hrvatskog dirigenta i glazbenog pedagoga, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima i Ureda za crkvenu glazbu, umjetnost i kulturna dobra Križevačke eparhije.
Služba ureda župana
Fotografije: Prigorski.hr
Središnji državni ured za demografiju i mlade objavio je Javni poziv gradovima indeksa razvijenosti od V. do VIII. skupine za financijsku potporu za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti u 2022. godini.
Poziv je objavljen sukladno Programu potpore za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti u gradovima Republike Hrvatske od V. do VIII. skupine indeksa razvijenosti u 2022. godini.
Ukupni raspoloživi iznos sredstava po ovom Javnom pozivu iznosi 6.609.625,00 kuna (877.247,99 eura). Najviši iznos koji može biti odobren pojedinačnom prijavitelju iznosi 412.500,00 kuna (54.748,16 eura) za najviše 75 djece, a za razdoblje od 11 mjeseci u pedagoškoj godini od 1. rujna 2022. do 31. kolovoza 2023. godine.
Prihvatljivi prijavitelji su gradovi s područja Republike Hrvatske razvrstani od V. do VIII. skupine indeksa razvijenosti sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i (područne) regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne Novine broj 132/17) i koji su osnivači dječjeg vrtića utvrđeni Odlukom o donošenju mreže dječjih vrtića (sukladno čl. 14. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, NN 94/13, 98/19, 57/22); a čiji su rashodi poslovanja za predškolsku djelatnost u 2021. godini iznosili najmanje 20,01 posto u odnosu na ostvarene prihode poslovanja (umanjeni za namjenske prihode) i rashode po funkcijskoj klasifikaciji za predškolski odgoj i obrazovanje 0911 iskazano u Godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna za 2021. godinu.
Prihvatljivi troškovi uključuju izdatke za radnike: bruto plaće te naknade i materijalna prava radnika, prehranu djece, uvjete boravka djece (materijalni izdaci, energija i komunalije, tekuće održavanje objekta i opreme, prijevoz djece).
Rok za podnošenje prijava ističe danom iscrpljenja raspoloživih financijskih sredstava.
Više informacija o Javnom pozivu možete pronaći OVDJE.
Za sve ostale informacije obratite se u PORA-u Regionalnu razvojnu agenciju Koprivničko-križevačke županije na telefon: 048/ 621-978.
PORA Regionalna razvojna agencija KKŽ
U prostorima koprivničkog restorana „Zrinski“ prošlog je vikenda održana redovna skupština Športsko-ribolovnog saveza Koprivničko-križevačke županije kojoj je prisustvovao i zamjenik župana Ratimir Ljubić.
Na Skupštini je bilo riječi o dosadašnjim projektima te budućim planovima, koje je predstavio predsjednik županijskog Saveza Ivan Petak.
U svom obraćanju okupljenima, zamjenik Ljubić pohvalio je udrugu na aktivnom djelovanju te članovima poželio da i nadalje budu uspješni na natjecanjima te tako doprinose promociji naše županije.
Skupštini je prisustvovao i predsjednik Hrvatskog športskog ribolovnog saveza Vladimir Sever.
Služba ureda župana
Fotografije: ŠRS KCKŽŽ
Prošlog je vikenda u Društvenom domu u Sigecu održana jubilarna 20. Gruntovčanijada v Sigecu, u organizacije udruge Sigečko srce.
Ovo tradicionalno druženje svojim su nastupima uveselili likovi iz kultne serije Gruntovčani koja je snimana upravo u Sigecu, a podršku očuvanju tradicijskog bogatstva pružili su i zamjenik župana Ratimir Ljubić te pomoćnica direktora županijske Turističke zajednice Kristina Sočev.
Kao što su poručili organizatori i predsjednica Udruge Milica Lukačinec, bila je to prilika za odavanje počasti svima koji su sudjelovali u kreiranju vrhunskog kulturnog proizvoda čija autentičnost, odličan humor i jedinstvene poruke ne blijede ni nakon nekoliko desetljeća, a ponajviše Martinu Sagneru koji je za života bio član Udruge i davao veliku podršku glumcima amaterima iz KUD-a Gruntovec.
Također, uz brojne kulturno-umjetničke nastupe, promovirana je i TV serija Novi Gruntovčani, snimljena pod pokroviteljstvom županijske Turističke zajednice.
Služba ureda župana
Fotografije: TZ KKŽ, KUD Gruntovec
U Vukovaru je prigodnim programima obilježena 31. obljetnica stradanja Vukovara u Domovinskom ratu 1991. godine, a počast su uime Koprivničko-križevačke županije odali zamjenik župana Ratimir Ljubić i predsjednik županijskog Odbora za branitelje Domovinskog rata Miroslav Kovačić. Obilježavanju sjećanja na žrtvu Vukovara prisustvovali su i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, saborski zastupnik Darko Sobota, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava te brojni drugi dužnosnici i građani.
Središnji dio programa „Vukovar – mjesto posebnog pijeteta“ započeo je dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar, a pjesmom ga je dostojanstveno uveličala Klapa „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice. Zatim je formirana Kolona sjećanja koju su i ove godine predvodili hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara te po prvi put Vukovarci koji su kao djeca pretrpjeli ratna razaranja Vukovara.
Kolona se kretala ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata gdje su sudionici položili ruže na počivališta poginulih i ubijenih branitelja i civila, a izaslanstva su odala počast žrtvama Vukovara polaganjem vijenaca i svijeća ispred Spomen obilježja žrtvama iz Domovinskog rata. Molitvu je predvodio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, a zatim je uslijedila sveta misa za sve žrtve Domovinskog rata koju je predvodio mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup.
U popodnevnim satima duž rijeku Dunav puštene su svjetiljke u spomen na branitelje, kao i upaljene svijeće u gradovima i mjestima u cijeloj Hrvatskoj, a prigodni se programi nastavljaju tijekom vikenda.
Služba ureda župana
Izvor: Grad Vukovar, Vlada RH, MORH
U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga 1991., u Koprivnici je održana tradicionalna povorka sjećanja u kojoj je sudjelovao zamjenik župana Ratimir Ljubić.
U organizaciji Grada Koprivnice i Odbora za branitelje Grada Koprivnice, obilježavanje 31. obljetnice pada grada heroja Vukovara započelo je svetom misom u Župi Blaženog Alojzija Stepinca te blagoslovom vlč. Ozrena Bizeka i paljenjem svijeća kod spomenika Vučedolske golubice.
U spomen na žrtve, svijeće su upalili zamjenik Ljubić, saborski zastupnik i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž te predsjednik koprivničkog Odbora za branitelje Ivica Jurenec, a pridružili su im se i predstavnici braniteljskih udruga, obitelji ubijenih i nestalih branitelja i civila, školarci, izviđači te brojni građani.
Povorka je zatim krenula prema Spomeniku hrvatskoj slobodi za branitelje Domovinskog rata, gdje je također odana počast, a svijeće su zapaljene i duž Ulice hrvatske državnosti.
Služba ureda župana
U hotelu Picok u Đurđevcu danas je održana konferencija za medije na kojoj je predstavljen projekt „Dani okusa Podravine i Prigorja“. Medijima su se obratili Borislav Šimenc, začetnik projekta, župan Darko Koren, ujedno i predsjednik Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije, predstavnici restorana koji sudjeluju u projektu i pomoćnica direktora županijske Turističke zajednice Kristina Sočev.
Pomoćnica direktora Sočev kazala je kako se projekt na nacionalnoj razini održava već sedmu godinu, a uključeno je ukupno 11 županija, odnosno regionalnih turističkih zajednica koje financijski podupiru projekt, ali i sve tehničke aspekte.
„Riječ je o trećim “Danima okusa Podravine i Prigorja“, a naša Turistička zajednica pokriva kompletan trošak sudjelovanja u ovom nacionalnom projektu, koji će se provoditi u šest ugostiteljskih objekata na području županije“, dodala je Sočev.
Župan je izrazio zadovoljstvo realizacijom projekta, koji će značajno doprinijeti kvaliteti županijske turističke ponude i potaknuti građane da uživaju u autohtonim delicijama.
„Cilj je da se što više ugostiteljskih objekata uključi u projekt i volio bih da se proširi na prostor cijele županije jer doista imamo bogatu ponudu autohtonih jela i pića po kojima smo poznati“, smatra župan.
Borislav Šimenc, idejni začetnik projekta, kazao je: „U cilju daljnjeg razvoja projekta odlučili smo da pod zajedničkim imenom “Dani okusa hrvatske tradicije” razvijamo jedan veliki nacionalni festival gastronomije te domaće i tradicijske hrane, koji bi se sastojao od 15-tak regionalnih festivala.“
Pozivamo Vas da od 18. do 28. studenoga uživate u bogatim okusima koje pripremaju ugostiteljski objekti Podravine i Prigorja!
Služba ureda župana
Fotografije: Drava.info i TZKKŽ
Svake se godine od 18. do 24. studenoga obilježava Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima, s time da se Europski dan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima obilježava danas, 18. studenoga.
Tema ovogodišnje kampanje je SPRIJEČIMO ANTIMIKROBNU REZISTENCIJU ZAJEDNO, a obilježje je i plava boja („go BLUE for AMR“).
Antimikrobna rezistencija (AMR)ili otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove javlja se kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti s vremenom mijenjaju i više ne reagiraju na lijekove, a to se najčešće događa zbog prekomjerne upotrebe antibiotika. To otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, a posebno teških bolesti i smrti. Kao rezultat otpornosti na lijekove, antibiotici i drugi antimikrobni lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije postaju sve teže i nemoguće ih je liječiti. Istraživači su procijenili da je AMR u bakterijama uzrokovala 1,27 milijuna smrti u 2019. godini, što je jednako vrijedno smanjenju populacije Hrvatske za trećinu.
Infekcije donjih dišnih puteva najčešći su infektivni sindrom, a uglavnom ih uzrokuju virusi protiv kojih antibiotici ne djeluju, s time da se pouzdano zna kako u takvim slučajevima antibiotici i najčešće primjenjuju. Razumijevanje važnosti AMR-a, kao i najčešćih patogena i lijekova koji se koriste, ključno je za donošenje informiranih i lokalno-specifičnih odluka o politici, posebice o programima prevencije i kontrole infekcija, pristupu osnovnim antibioticima te istraživanju i razvoju novih cjepiva i antibiotika. Ako još uzmemo u obzir da je za razvoj novog antibiotika potrebno od deset do 15 godina te stoji više od 7,5 milijardi kuna, posljedice AMR su značajne. Osim toga, bakterije mogu postati vrlo brzo otporne i na nove antibiotike zbog čega je važni da svi djelujemo zajedno i ponašamo se odgovorno.
Ukoliko se ništa ne poduzme, širenje AMR-a moglo bi u budućnosti učiniti mnoge bakterije smrtonosnijima nego što su danas. To znači da nećemo moći liječiti jednostavne upale pluća, što je osobito zabrinjavajuće za djecu i starije od 65 godina. Upravo zato treba stalno ponavljati koje su to učinkovite i dokazano djelotvorne mjere koje treba primijeniti svatko od nas, a one su jednostavne i lako primjenjive :
U zajednici u kojoj živimo mnoge se infekcije mogu spriječiti higijenom ruku i cijepljenjem te drugim mjerama kao što su pravilno ponašanje kod kihanja i fizičko distanciranje, što potencijalno može pridonijeti smanjenoj potrebi za korištenjem antibiotika.
Dajte sve od sebe da ostanete zdravi i očuvate zdravlje drugih tako što ćete:
- čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60 posto alkohola
- paziti na otpad, osobito otpad antibiotika jer neadekvatno odlaganje (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
- pokrivati usta i nosa maramicom kada kašljete ili kišete
- ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
- dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
- antibiotici nisu uvijek dobar izbor. Slušajte svog liječnika.
- antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
- važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput proljeva i slično)
- simptomi prehlade uobičajeno traju 5 do 7 dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći. Biti strpljiv.
- potraju li simptomi dulje od 5-7 dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika
Kampanja je ujedno i nastavak projekta pod pokroviteljstvom Koprivničko-križevačke županije „Upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko – križevačkoj županiji“ koji se provodi od 2019. godine, a njime se javnost želi upozoriti na štetnost koju uzrokuje prekomjerno korištenje antibiotika u liječenju. Projektom se potiče suradnja liječnika obiteljske medicine, bolničkih i javnozdravstvenih stručnjaka odnosno proširenog tima za antimikrobno upravljanje „ A-tima“, u svrhu upoznavanja s najnovijim Nacionalnim smjernicama za liječenje infekcija dišnog i spolno-mokraćnog sustava. Ove godine liječnici obiteljske medicine sudjelovali su u anketi o zadovoljstvu i prijedlozima za daljnji napredak rada A-tima te su se složili da takvih edukacija treba biti više, a osobito na lokalnoj razini.
Važno je osvijestiti kako se AMR događa u našoj županiji i kako mnogo toga možemo učiniti da se smanji, a posebno mogu pomoći sami građani, ako se pridržavaju spomenutih preporuka. Zajedničkim radom svih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, uz veliku potporu građana, možemo biti primjer drugima te na taj način značajno doprinijeti zajednici i društvu u smanjenju uporabe antibiotika.
Darija Kuruc Poje, mag. pharm., specijalistica kliničke farmacije
Opća bolnica „Dr.Tomislav Bardek“ Koprivnica